X
GO

Dvodnevno otvoreno predavanje dr. sc. Ane Peraice u Kino klubu Split

U petak 30. listopada i subotu 31. listopada Kino klub Split nastavlja s besplatnim edukativnim programima za građane.

  • 26 listopada 2020
  • Autor: Zoran
  • Broj pregleda: 156
Dvodnevno otvoreno predavanje dr. sc. Ane Peraice u Kino klubu Split

Kino klub Split najavljuje dvodnevno otvoreno predavanje dr. Ane Peraice, stručnjakinje u polju vizualne kulture

U petak 30. listopada i subotu 31. listopada Kino klub Split nastavlja s besplatnim edukativnim programima za građane. Svi zainteresirani moći će steći osnovna znanja o suvremenim praksama u audiovizualnim medijima kroz dvodnevno teorijsko predavanje. Teoretičarka umjetnosti, kustosica i predavačica dr.sc. Ana Peraica je ususret ovom zanimljivom programu, otvorenom za javnost, detaljnije predstavila njegov koncept.

1. Posljednjih nekoliko godina redovna ste predavačica na klupskoj filmskoj školi. Cilj ovih predavanja je steći temeljna znanja o audiovizualnim medijima. Kakav je koncept vašeg programa i s čime se polaznici mogu upoznati?

Moje je područje razvoj post-digitalne slike, prvenstveno statične no također i pokretne slike koje su rezultat post-digitalnih tehnologija, kao što su hipermape, duboka fotografija, prepoznavanje uzoraka putem fotografija, algoritamska fotografija, fotografija u neuralnim mrežama, itd.. Metode koju koristim su medijska arheologija i kritična analiza diskursa, dakle povijest tehnologija i formata koji su ostali zanemareni u analizama medija te njihova analiza. Polaznici filmske škole mogu se upoznati sa novim tipologijama slika, prvenstveno komputirane i operativne slike, te njihovim povijestima, te naposljetku steći svijest o kritičnim zlo-uporabama takvih tehnologija danas.

2. Tema vašeg predavanja je "Suvremene prakse u audiovizualnim umjetnostima". Obzirom na vaše bogato međunarodno iskustvo kao teoretičarka umjetnosti i novih medija, koliko se kod nas primjenjuju suvremene prakse u audiovizualnoj produkciji?

Unatoč činjenici da je Hrvatska, prvenstveno Zagreb, još od šezdesetih bio svjetski centar istraživanja komputacije slika, kroz pokret Nove Tendencije, interdisciplinarni programi za istraživanje i produkciju slika danas ne postoje uopće. Vjerojatan razlog tog diskontinuiteta je propast kvalitete obrazovanja, u kome metodologije općenito nisu prioritet te se rijetko tko i usudi prići radovima koji koriste metode atipične za istraživanja humanističkih znanosti u koje se redom trpaju tehničke slike; fotografija, film i kompjuterske slike. Naime bez razumijevanja tehnologije i njenih programa, makar onih najjednostavnijih poput ekspozicije i osjetljivosti, nemoguće je shvatiti kompleksne sustave koji se koriste danas. No, njihovo nerazumijevanje djeluje još pogubnije uzmete li u obzir da se i fotografija i film koriste ne samo kao alat već i metodička sredstva u brojnim disciplinama. Ovaj će problem postati još veći za razvojem digitalne humanistike, koja velikim dijelom počiva na komputiranim slikama.

3. U vašem djelovanju prvenstveno se fokusirate na razvoj tehnologije u fotografiji. Kada ste se prvi puta susreli s filmom u vašem radu i može li se biti medijski pismen bez razumijevanja fotografije?

Kako je moj djeda bio kamerman, filmski formati su mi poznati još od malih nogu. Svojedobno sam htjela i studirati režiju na FAMU u Pragu, no srednju sam školu završila malodobna, te sam za izlazak iz zemlje morala sačekati godinu i tada je počeo rat. Danas je FAMU, sa svojim odsjekom za teoriju fotografije na čijoj sam znanstvenoj konferenciji o (Ne)operativnim slikama plenarni izlagač već za tjedan dana, vodeći centar istraživanja upravo za područje kojim se ja bavim. Prepoznali su to područje kao ključno. Fotografske se tehnologije, naime, danas razvijaju znatno brže nego one filmske, na njima su intervencije daleko jednostavnije, zbog statičnosti i veličine filea, a implementacije šire, te gotovo da možemo reći da smo došli u vrijeme u kojem je fotografija toliko dobro integrirana u sve tehnološke sustave, od dnevnog prostornog snalaženja do sustava nadzora, da je nemoguće pronaći granicu medija. Stoga je danas istraživanje fotografske slike elementarno za sva istraživanja u domeni vizualnosti, medija no i šire.

Predavanja će se održati u prostorijama Kino kluba Split (Dom mladih), Ulica Slobode 28, u petak i subotu (30.i 31.listopada) s početkom u 20 sati. Program je javan i ulaz je slobodan, ali je zbog ograničenog broja posjetitelja potrebna prijava putem online obrasca.

 

Biografija predavačice

Dr. sc. Ana Peraica autorica je knjiga The Age of Total Images (Institute of Network Cultures, Amsterdam, 2019), Fotografija kao dokaz (Multimedijalni institut, Zagreb, 2018), Culture of the Selfie (Institute of Network Cultures, Amsterdam, 2017). Njene tekstove u vidu poglavlja antologija i uređenih zbornika objavljuju akademski izdavači poput MIT Pressa, Routledgea, Springera, Palgrave Macmillan, a enciklopedijske unose SAGE publishers. Studirala je povijest umjetnosti i filozofiju, magistrirala teoriju umjetnosti na Jan Van Eyck Akademie u Maastrichtu te studirala na Amsterdam School of Cultural Analysis, Theory and Inteprertation Sveučilišta u Amsterdamu. Doktorirala ne na intersveučilišnom studiju Sveučilišta u Rijeci, Mariboru i Trstu Filozofija i suvremenost. U svom se teorijskom radu bavi područjima postdigitalne slike, dok na kolegijima predaje šire područje metodologija interpretacije u vizualnoj kulturi. Vanjski je član odsjeka odsjeka Znanost o slici Sveučilišta Dunav u Austriji, i to na programima MA Media Art HIstories i MA Media Art Cultures – ERASMUS MUNDUS. Nedavno je bila gost predavač na Centralnom europskom sveučilištu u Budimpešti.

 

Rad Kino kluba Split podržavaju Hrvatski audiovizualni centar, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Grad Split i Zaklada Kultura nova.

Ispiši
Kategorije: Događanja
Tagovi:

Ime:
Email:
Predmet:
Poruka:
x